http://www.matis.hr/vijesti_ostalo.php?id=933Hrvatski otoèiæi - top destinacije
Ako je suditi prema najnovijim podacima, Hrvatska je ove godine gostima otkrila jo¹ jedan jaki turistièki adut - manje jadranske otoke, otoèiæe na kojima nema ekskluzivnoga hotelskog smje¹taja, ali ima sve sadr¾aje za goste ¾eljne aktivnog odmora.
Najbolji dokaz za to je vijest da je engleski Times otok Prviæ svrstao meðu 10 top europskih destinacija i to na visoko drugo mjesto, odmah iza vulkana Elbrus u Rusiji. Plivanje od otoka do otoka u bistrome moru i sudjelovanje u maratonskom plivanju aktivnost je kojoj Britanci ne mogu odoljeti. Svakog tjedna putem agencije Swimtrok na Prviæ dolazi dvadesetak Britanaca, mahom mladih ¾eljnih adrenalina, koje se na ovaj izlet privlaèi motom »Trajekti su za meku¹ce«.
Iako je na ¹ibenskim otocima turizam jo¹ u povojima, prvi veliki iskorak oèekuje se na otoku Obonjanu na kojem æe koncesionar Orco grupa graditi veliko ekskluzivno turistièko naselje i marinu. Poèetak gradnje oèekuje se za dvije godine, a koncesija je dana na 50 godina.
Na najmanjem, najni¾em i najgu¹æe naseljenom otoèiæu na Jadranskoj obali - Krapnju turizam je ¾ivnuo izgradnjom privatnoga hotela »Spongiola« koji se pokazao kao veliki gospodarski zama¹njak. Ono ¹to je »Spongiola« za Krapanj, to je za otok Prviæ privatni hotel »Maestral«, koji je od prije godinu dana prepoznat po nesvakida¹njoj ponudi - plivanju od »otoka do otoka«.
Otok Kaprije turistima nudi samo smje¹taj u kuæama i vikendicama, a isto je i na najudaljenijem puèinskom otoku ¹ibenskog arhipelaga ®irju. Na zelenom otoku Zlarinu smje¹taj se, osim u kuænoj radinosti i autokampovima, mo¾e pronaæi i u manjem privatnom hotelu »4 lions«.
Nijedan od ¹ibenskih otoka nema pravu marinu, nego samo manja privezi¹ta za plovila, ¹to je nedovoljno za sna¾niji nautièki iskorak, ali i prednost za one koji biraju mirnije lokacije.
Iako su gospodarski subjekti na ¹ibenskim otocima prava rijetkost, iznajmljivaèa soba i apartmana je sve vi¹e. Na Kapriju je lani evidentirano 5413 noæenja, gotovo dvostruko vi¹e nego godinu ranije, a poveæanje je zabilje¾eno i na ®irju koje je ostvarilo 2087 noæenja, dok ih je na Zlarinu bilo 4157.
Otoci zadarskog arhipelaga mogu se podièiti visokorazvijenim turizmom, pogotovo Ugljan, Dugi otok, Pa¹man i Pag. Hoteli na tim otocima, pogotovo u Bo¾avi na Dugom otoku i u Pagu, bilje¾e dobru popunjenost i izvan ljetne sezone.
Na ostalim otocima poput Silbe, Ista, I¾a i Oliba nema hotelskog smje¹taja, ali je zato ponuda privatnoga vrlo dobra. Cijene se kreæu od 200 kuna za sobe s uporabom kupaonice do 150 eura na dan u apartmanima, ¹to ovisi o kategoriji i poziciji. Ostale cijene znatno su vi¹e nego na kopnu, osim jedne iznimke: kuglica sladoleda na Istu stoji pet kuna, dok je u Zadru povi¹ena na ¹est. Sokovi, kava i drugi napici u otoènim su kafiæima i restoranima skuplji najmanje za kunu, dvije, kao i hrana. Najskuplji su prehrambeni artikli u prodavaonicama, a razlika je po nekoliko kuna po artiklu. Stoga se mnogi turisti prije odlaska na otok opskrbe na tr¾nici na kopnu.
Zdravstvena za¹tita, bez obzira na ponegdje gotovo upeterostruèen broj stanovnika, funkcionira dobro. Dodatni ljetni timovi hitne pomoæi rade neprestano, a u sluèaju potrebe brzi policijski brod prevozi pacijente u zadarsku bolnicu.
Domaæini su se pobrinuli i za dobru kulturno-zabavnu ponudu pa turisti ne moraju dolaziti u Zadar. Veæ je poèelo Pa¹ko kulturno ljeto, u svim mjestima na Ugljanu poèinje ovih dana, kao i na Dugom otoku u Salima. Dakako, uz puèke fe¹te barem jedanput na tjedan i brojne nastupe pjevaèa.
Na podruèju Turistièke zajednice grada Malog Lo¹inja, koja obuhvaæa Veli Lo¹inj, otoke Susak, Ilovik, Unije te Male i Vele Srakane, godi¹nje organiziraju 250 raznih turistima zanimljivih manifestacija. Kako nam je rekla direktorica Turistièkog ureda Malog Lo¹inja Ðurðica ©imièiæ, uz glavnu sezonu, vrlo im je va¾na turistièka predsezona te posezona, a goste se vi¹e ne mo¾e privlaèiti samo blagom klimom, aerosolom i lijepom prirodom. Pro¹le godine na Lo¹inju su pokrenuli projekt »Miomirisi Lo¹inja«, kojim su turisti odu¹evljeni, a na otoku sada imaju i odreðeni broj miomirisnih hotela, kampova i restorana, u kojima je sve u znaku mirisa ru¾marina i lavande. Buketiæi tog mirisnog bilja postavljeni su na stolovima u restoranima, u sobama hotela, zapravo posvuda gdje borave turisti, a u kampovima su ureðeni i mali mirisni vrtovi.
Od 110 ugostiteljskih objekata na lo¹injskom podruèju, èetrdesetak njih nagla¹ava u ponudi svoja dva lokalna specijaliteta, ¹to su turisti dobro prihvatili, posebice zato ¹to se ta jela nude po razumnim cijenama. U sredi¹tu Malog Lo¹inja kavu mo¾ete popiti za sedam do osam kuna, a ©imièiæ napominje kako na tom podruèju gotovo da nema poveæanja cijena u ugostiteljskoj ponudi tijekom ljeta.
Ba¹ka na Krku poznata je po svojoj pla¾i, jednoj od najljep¹ih na Jadranu, na kojoj na dan boravi i 10.000 kupaèa. Prema rijeèima direktorice TZ Ba¹ke Majde ©ale, trenutaèno je glavna atrakcija Ba¹ke novi privatni akvarij na povr¹ini od 200 èetvornih metara, gdje se mogu vidjeti svi stanovnici na¹eg podmorja. Za gradnju akvarija potro¹eno je 800.000 eura.
Buduæi da je Krk povezan s kopnom, ¹to smanjuje tro¹kove prijevoza robe i namirnica na otok, u veæini tamo¹njih ugostiteljskih objekata mo¾e se jesti i piti po pristupaènim cijenama, pa èak i ljeti.
Na Krku biciklima po vinskim cestama
Na Krku sve zanimljivije postaju vinske ceste oko Vrbnika, a ¹pilja Biserujka na dobrinskom podruèju sve je posjeæenija. Zamjetno raste i broj turista koji krstare biciklistièkim stazama na otoku. Posebna atrakcija je posjet samostanu na otoku Ko¹ljunu, nasuprot Punta.
Trajekti voze neprestano
Tijekom cijele godine, a pogotovo u ¹pici sezone, najbolje funkcioniraju brodske veze iz Zadra i Biograda s otocima. Na najfrekventnijoj trajektnoj liniji na Jadranu Zadar-Preko nikad nema zastoja ni dugog èekanja. Trajekti voze neprestano, a u sluèaju velikog dolaska turista u smjenama za vikend, neprestano plove i prema Dugom otoku i ostalim otocima.
Na Kornatima cvjeta nautièki turizam
Kornati su turistièka prièa za sebe. Nautièki turizam ovdje cvjeta veæ desetljeæima. Pro¹le je godine Uprava NP-a »Kornati« prodala 10.621 individualnih ulaznica i 10.621 ulaznica za plovila, ¹to je u rangu ostvarenja iz nekoliko ranijih godina.
(Vjesnik - Ljubica Iviæev Balen, Jadranka Klisoviæ, Damir Herceg)
Forum
Pomoć
Traži
Prijava
Registracija
Ispis
